Pred nama je još uvijek dugačak put

 u Blog

Fotografija Noama Chomskog iz knjige Na Diogenovu putu: Donna Coveney

Povodom devedesetog rođendana cijenjenog Profesora emeritusa Noama Chomskog, objavljujem izvod iz našeg razgovora za moju knjigu pod naslovom Na Diogenovu putu, Zagreb, 2010. godine.

Na koji način su skrojeni zakoni neoliberalne globalizacije i kako se ona očituje u institucionalnom obliku?

U institucionalnom obliku globalizacija se očituje kroz WTO, NAFTA-u itd… Često se o njoj govori kao o „neoliberalnoj globalizaciji“, ali ona nije niti nova, niti liberalna. Ona je jednostavno usmjerena prema profitu. U anglo-američkom korporativnom zakonu, na primjer, smatra se doslovno ilegalnim da se direktori korporacija bave bilo kakvim drugim poslom osim onim u korporaciji. Njima je, doduše, dozvoljeno sudjelovati u raznim humanitarnim aktivnostima, ali jedino ako su uključene televizijske kamere, dakle, ako će ta vijest doprijeti do javnosti, iako to može doprinijeti poboljšanju njihova imidža, a samim time i donijeti profit njihovoj kompaniji i što veći udjel na tržištu. A, neoliberalne globalizacija vrlo je eksplicitno skrojena upravo u skladu sa spomenutim ciljevima.

Kako preusmjeriti tok globalizacije i usmjeriti je prema nekim drugim, za čovječanstvo puno važnijim ciljevima?

Upravo zahvaljujući svima onima koji globalizaciju kao pojam spominju u tom izokrenutom smislu, javlja se vrlo snažna struja zagovaratelja najrazličitijih oblika međunarodnog ujedinjavanja koje na prvo mjesto stavlja interese društva, a ne uskih krugova investitora, financijskih institucija, itd., a njihov se pokret naziva „anti-globalizacija“. To možemo vrlo dramatično doživjeti svakoga siječnja, kada se odvijaju dvije velike međunarodne konferencije: Svjetski ekonomski forum (WEF), okupljanje vrlo bogatih i moćnih i Svjetski društveni forum (WSF) koji okuplja desetke tisuća ljudi sa svih strana svijeta i pripadnike svih društvenih slojeva, iz svih područja ljudskih djelatnosti te koji je do sada već toliko rasprostranjen, da ima regionalne i lokalne društvene forume diljem svijeta.

Antiglobalisti su, dakle, po Vašem mišljenju, istinski borci za svjetsku pravdu, a ne oni koji si uzimaju za pravo prisvajati globalna pitanja?

U doktrinarnom sustavu (mediji, javni komentari, stipendije, itd.), Svjetska ekonomska organizacija (WEO) je navodno posvećena „globalizaciji“, a Svjetski društveni forum (WSF) „anti-globalizaciji“, što u prijevodu znači da Svjetski društveni forum zapravo djeluje vrlo konstruktivno i na vrlo širokom polju upravo na globalizaciji, bazirajući svoje djelatnosti na potrebama svjetskog civilnog društva, a ne na uskom sektoru vlasnika i upravljača svijetom. Uzimajući to u obzir, uviđamo da je WSF daleko više i na puno ozbiljniji način posvećen globalizaciji nego što je to WEO, ali gospodarski, vojni i doktrinarni izvori nalaze se u rukama grupacija kao što je WEO, isključujući tako veliku većinu svjetske populacije. WSF je samo jedan od mnogih primjera globalnog pokreta za pravdu, a, po mom mišljenju, to je jedan fenomen u ljudskoj povijesti kojeg smatram vrlo obećavajućim.

Kako zaustaviti dominaciju kapitala i kako staviti u centar svjetske pozornosti one ljude koji su lišeni svojih prava i kojima je naša pozornost uistinu potrebna (tu posebno mislim na zemlje Trećeg svijeta i na narode zemalja u razvoju)?

Jedan od načina da se zaustavi prevlast kapitala je da se pridružimo milijunima ljudi diljem svijeta koji djeluju upravo s tim ciljevima, onima koji se okupljaju na društvenim forumima i drugim raznim skupovima u skladu s ostalim aspektima globalnog pokreta za pravdu. Napredak u smjeru slobode, pravde i ljudskih prava neće se dogoditi sam od sebe. Oduvijek je za takve pomake bio potreban naporan rad u solidarnosti s drugim ljudima.

Da li znate formulu koja bi nam mogla reći koji je najjednostavniji način da dotaknemo duše drugih ljudi i koja bi naučila ljude da brinu jedni o drugima?

Ako i postoje neke formule, onda su one već stoljećima čuvane kao mračne tajne. Sve ono što mi već znamo, sve što nam je dostupno je zapravo i sve što trebamo znati i što bi nam trebalo biti sasvim dovoljno znati kako bismo uspjeli spoznati jednostavne istine, kao na primjer: iskrenost, suosjećajnost, naporan rad i ostale slične ljudske vrijednosti. Mišljenja sam da bi nam upravo te vrijednosti trebale biti sasvim dovoljne za uspjeh.

Nedavne objave
Kontaktirajte nas

Pošaljite nam mail i odgovorit ćemo u najkraćem roku!