Terakota svijet

 u Blog

Gledajući jedan dokumentarni film o Prvom svjetskom ratu koji je između ostalog prikazivao i kartu svijeta prije i nakon njega, pomislila sam – koliko se već puta u dosadašnjoj povijesti ta nesretna karta svijeta promijenila i koliko se do ovoga trenutka u vremenu nevine ljudske krvi prolilo zbog nekakvog teritorija? Svaki put kada se mijenjala ta karta – prolijevala se krv. Povijest će nakon svakog ratnog makeovera obavezno zabilježiti njezin izgled prije i poslije njega. Opasan je to i vrlo razoran makeover. Jedna obična karta svijeta fenomenalan je dokaz ljudske težnje za osvajanjem teritorija i prirodnih resursa te za pripadajućom borbom protiv drugog i drugačijeg koja kroz povijest i sva moguća razdoblja iste ne jenjava. Što ljudima znači ta potreba za poražavanjem nekog drugog, za pobjedom, odličjima, ta neviđena želja za osvajanjem moći? Koja je to klica negativnosti koja ne prestaje tinjati u ljudima ni u ovom 21. stoljeću?

Zašto netko tko zasjedne na vlast stalno ima potrebu mijenjati prošlost, prekrajati povijest, sadašnjost i budućnost, biti gospodar neba i zemlje? Uvijek dođe netko novi, pa taj novi ruši postojeće spomenike kako bi umjesto njih ljudima u pamet usadio neke nove. Ljudima se nameću povijesni idoli koje, kao, svi moramo štovati. Mijenjaju se imena ulica i trgova, pišu se nove povijesne čitanke, užurbano se unose novi podaci u stvarne i virtualne enciklopedije, sve smo to prošli i jako dobro kao svjedoci vremena znamo kako se memoricid i prekrajanje povijesti radi iz prve ruke. Ali, čemu sve to, kada će ljudi željni pravih, a ne lažnih diploma, u konačnici opet tragati za nekom istinom i stvarnim stanjem stvari.

Što li sve ljudi neće napraviti kako bi svoju ovozemaljsku moć utisnuli u kolektivnu svijest ljudi…

Sjetimo se samo koliko je daleko u toj želji za utiskivanjem svoga imena u podsvijest ljudi išao prvi kineski car Qin Shi Huang (260.-210. prije Krista) čija Terakota vojska ne prestaje fascinirati svijet od kada je otkrivena (1974. godine). S vremenom kao da su postale manje bitne sve one loše činjenice koje se vežu za, u mnogočemu vrlo okrutnu vladavinu Qin Shi Huanga, jer on je čini se među generacijama koje su odrastale i obrazovale se bez Google-a ostao zapamćen ponajviše kao ujedinitelj Kine i osoba zaslužna za početak izgradnje Kineskog zida, a njegovi glineni vojnici zajedno s konjima i kočijama su njega samoga u popularnosti u potpunosti zasjenili. Jedna je to od najvećih grobnica na svijetu i jedno od najvažnijih i najstarijih arheoloških nalazišta (od 1987. godine na UNESCO-vu je popisu svjetske baštine). Vojnici od terakote su, rekli bismo, brand za sebe i jedan od bisera svjetske kulturne baštine, što znači da Qin Shi Huang ipak nije uspio u svojoj namjeri da tom svojom vojskom upiše sebe u vječnost, već je vojska kao takva sasvim suvereno zavladala kolektivnom sviješću, potpuno zasjenjujući tog kineskog cara željnog bezvremenske slave.

Lao Ce je možda najbolje objasnio zašto se nekim vladarima željnih osobne promocije dogodio povijesni neuspjeh: „Nametati svoju volju drugima je nasilje, a nametati sebe sama drugim ljudima je vrhunac nasilja.

Plemenite povijesne ličnosti koje vladaju svojim narodom plemenito i smireno, puni razumijevanja i suosjećanja za sve što se u narodu događa. Kako reče mudri Konfucije: „Vladar koji narodom vlada kao tiranin, utjerujući im u kosti strah od kazni, dobit će njihovu poslušnost, jer će se bojati kazni, ali neće prema njemu razviti osjećaj poštovanja i časti. No, vlada li vladar narodom vrlinom i pomoću nje, narod će prema vladaru osjećati čast i poštovanje.“

Najbolje mjerilo nečijeg znanja postala je njegova ili njezina neovisnost o guglanju pri spominjanju nekog pojma. Tako, primjerice, za glinene vojnike mlađe generacije znaju i bez guglanja, dok prvog kineskog cara ipak moraju izguglati kako bi saznali nešto više o njemu. Rijetko će tko u prvi mah osim profesora i polaznika raznih tečajeva Konfucijeva instituta Sveučilišta u Zagrebu, znati za Qin Shi Huanga, a za terakota vojsku danas zna gotovo svatko… Slična je i sudbina Keopsove piramide u Gizi, grobnice faraona Kufua , tog najstarijeg svjetskog čuda – ona sama poznatija je prosječnom gugl-majstoru (nju ne mora guglati) od samog faraona Kufua (Keopsa na grčkom) kojega će guglatelji morati izguglati kako bi saznali nešto više o njegovu životopisu.

Neki svjetski vladari za života su zahtijevali da se cijele države kojima su vladali pretvore u njihove mauzoleje po broju njihovih spomenika, a neke se zemlje pretvaraju u mauzoleje svojih vladara posthumno uz pomoć vlasti ili pretendenata na vlast koji potiču tu idolatriju. No, rijetko će koji mauzolej ili spomen područje postići ono što su u svom dosegu, što u povijesnom, što u kulturološkom smislu postigle Keopsova piramida i kineska Terakota vojska – pobijedivši svojom posebnošću i vrijeme, i povijest i politiku.

Lao Ce i Konfucije, primjerice, i dan danas su najpopularniji i najomiljeniji Kinezi, koliko god se netko drugi kroz povijest trudio ostaviti duboki trag u kineskom društvu. Ništa ne ide na silu. Narod ne možeš prevariti. Političari i ideološki obojeni povjesničari trude se brandirati prošlost, sadašnjost i budućnost kako njima odgovara, ali narod opet ima svoje idole, a ne one koji im se nameću.

Sigurna sam da se svi sjećamo trenutka kada je ovaj svijet bio napustio Leonard Nimoy, legendarni Spock iz Zvjezdanih staza. Website za brandiranje Kanade (Design Canada) odmah je pozvao sve Spockove obožavatelje na spockiranje novčanica od pet dolara, a obožavatelji su to jedva dočekali iscrtavajući po novčanici legendarnu frizuru, šiljate uši i kose obrve njihova omiljenog lika, a na ovratniku iscrtavajući znakovlje zvjezdane flote, a sve to preko portreta nekadašnjeg premijera Wilfrida Lauriera (bio je sedmi kanadski premijer, na dužnosti od 1896. do 1911. godine). Centralna banka bila je očajna zbog toga i upozoravala je kako, iako zakonom nije zabranjeno pisati po novčanicama, taj redizajn novčanica vrijeđa državne simbole njihove zemlje i njihov nacionalni ponos i kako je to nedolično, ali uzalud – jer spockiranje novčanica se nastavilo i uzelo toliko maha da su Spockovi obožavatelji čak predložili da to bude novo dizajnersko rješenje za novčanice od pet dolara. I, da je kanadska vlast pametna – bila bi prihvatila tu genijalnu ideju i dopustila svojim građanima da i oni (ovaj put putem dizajniranja novčanica, a sutra tko zna kako) sudjeluju u kreiranju svoga društveno-političkog i kulturnog okruženja. Leonard Nimoy bi sigurno bio ponosan na svoje obožavatelje da zna na kakav su nesvakidašnji način pokazali koliko im znači on i lik Spocka kojeg je utjelovio, kao i legendarne Zvjezdane staze.

Eto kakvu poruku šalju ljudi svima onima koji nam žele nametnuti neke umjetno stvorene idole koje bismo po defaultu morali obožavati i koji tako neumorno iz dana u dan retuširaju našu stvarnost. Ljudi će uvijek voljeti koga oni žele i retuširati tu istu nametnutu nam povijest, politiku i kulturu kako oni žele. To je jedini pravi, istinski rebranding koji postoji. Sve ostalo je ili čisti profit ili čista varka.

 

 

Nedavne objave
Kontaktirajte nas

Pošaljite nam mail i odgovorit ćemo u najkraćem roku!